Važnost drveća za turizam
Ne mali broj studija objavljen u važnim internet publikacijama, poput onih američkog Nacionalnog centra za biotehnološke informacije https://www.ncbi.nlm.nih.gov/), govori o značaju drveća za održivost lokalnih zajednica, a posljedično i turizma.
„Drveće igra ključnu ulogu za ljude i planetu. Brojne studije su pokazale da prisustvo drveća i urbane prirode može da unaprijedi mentalno i fizičko zdravlje, pažnju djece i rezultate na testovima, vrijednost nekretnina, i više. Drveće rashlađuje gradske centre, i osnovno je za zdravu zajednicu i ljude. (…) Drveće je važan dio jednačine projektnih menadžera i građanskih lidera dok kolektivno djelujemo u pravcu postignuća ciljeva održivosti“
U pomenutom tekstu iz kojeg je preuzet citat, detaljno je predstavljeno na koji način drveće doprinosi postignuću sedamnaest ciljeva održivog razvoja koje su Ujedinjene nacije objavile 2015 godine.
U Boki kotorskoj drveće čini ključni dio doživljaja pejzaža kojim dominira opisani sklad prirode i ljudskog rada. Vizurom prevladavaju šumoviti obronci Vrmca, Morinja, Risna, i lovćenski masiv, koji dramatično pritiskaju skromne istorijske nastambe spontano razvijane uz široko uvažavanje prirodnih uslova, tj. terena, klime, dostupnih materijala. U prošlosti je postojala razvijena svijest o koristi od samog drveća, o njihovim svojstvima i uslovima rasta. U dvorištima kuća nalazilo bi se bar po jedno stablo koje je pružalo plodove i hlad u vrelim ljetnjim mjesecima. Nerijetko je sađeno sa jasnim ekonomskim ciljem, kao npr. murve čijim lišćem se hranila svilena buba u vrijeme kada je u Boki bilo na desetine svilarskih radionica. Odnos dubokog poštovanja i poznavanja prirode, poznavanja raznih vrsta biljaka i njihovih svojstava, sve to čini dio tradicije kojoj bi trebalo da se vratimo i da je “valorizujemo”, odnosno ponovno shvatimo njenu vrijednost i mogućnosti razvoja zajednice.
Danas, utisak je bitno drugačiji, a jednim dijelom zaliva, dominira novogradnja. Stihijskom prenamjenom zemljišta, i posljedično masovnom betonskom izgradnjom, kao da smo prezreli i zaboravili sve ono što su naši preci postigli viševjekovnim posmatranjem i prilagođavanjem prirodi. Trend krčenja zelenih površina (upravo se uklanja šuma kod Oparen brijega), dovodi do mijenjanja pejzaža zbog kojeg smo uvršteni u UNESCO-vu listu zaštićene svjetske kulturne i prirodne baštine. Činjenica da nas ova organizacija prepoznaje kao očuvan komad planete Zemlje, utiče na percepciju Boke kao turističke destinacije.
Turizam može da postoji samo u sklopu održivog, tačnije – svjesnog i savjesnog, razvoja zajednice koja nudi neki turistički proizvod. To je razvoj koji ne negira pozitivne i korisne tekovine i tradicije, već ih njeguje i unapređuje. Za sada, biramo da proklamovanu dinamiku opštinskog razvoja sprovodimo na način kojim indirektno ističemo sopstvene slabosti.
Ukoliko ne zaustavimo trend izgradnje, uništićemo ono zbog čega turisti ovdje uopšte dolaze – resurse prirodnog i kulturnog nasljeđa.
