Lorem ipsum dolor sit amet, consectetur
adipiscing elit. Etiam posuere varius
magna, ut accumsan quam pretium
vel. Duis ornare

Latest News
Follow Us
IDI NA VRH

Važnost drveća za turizam

upper stoliv gornji stoliv kotor montenegro

Važnost drveća za turizam

Ne mali broj studija objavljen u važnim internet publikacijama, poput onih američkog Nacionalnog centra za biotehnološke informacije https://www.ncbi.nlm.nih.gov/), govori o značaju drveća za održivost lokalnih zajednica, a posljedično i turizma.

„Drveće igra ključnu ulogu za ljude i planetu. Brojne studije su pokazale da prisustvo drveća i urbane prirode može da unaprijedi mentalno i fizičko zdravlje, pažnju djece i rezultate na testovima, vrijednost nekretnina, i više. Drveće rashlađuje gradske centre, i osnovno je za zdravu zajednicu i ljude. (…) Drveće je važan dio jednačine projektnih menadžera i građanskih lidera dok kolektivno djelujemo u pravcu postignuća ciljeva održivosti“

U pomenutom tekstu iz kojeg je preuzet citat, detaljno je predstavljeno na koji način drveće doprinosi postignuću sedamnaest ciljeva održivog razvoja koje su Ujedinjene nacije objavile 2015 godine.

U Boki kotorskoj drveće čini ključni dio doživljaja pejzaža kojim dominira opisani sklad prirode i ljudskog rada. Vizurom prevladavaju šumoviti obronci Vrmca, Morinja, Risna, i lovćenski masiv, koji dramatično pritiskaju skromne istorijske nastambe spontano razvijane uz široko uvažavanje prirodnih uslova, tj. terena, klime, dostupnih materijala. U prošlosti je postojala razvijena svijest o koristi od samog drveća, o njihovim svojstvima i uslovima rasta. U dvorištima kuća nalazilo bi se bar po jedno stablo koje je pružalo plodove i hlad u vrelim ljetnjim mjesecima. Nerijetko je sađeno sa jasnim ekonomskim ciljem, kao npr. murve čijim lišćem se hranila svilena buba u vrijeme kada je u Boki bilo na desetine svilarskih radionica. Odnos dubokog poštovanja i poznavanja prirode, poznavanja raznih vrsta biljaka i njihovih svojstava, sve to čini dio tradicije kojoj bi trebalo da se vratimo i da je “valorizujemo”, odnosno ponovno shvatimo njenu vrijednost i mogućnosti razvoja zajednice.

Danas, utisak je bitno drugačiji, a jednim dijelom zaliva, dominira novogradnja. Stihijskom prenamjenom zemljišta, i posljedično masovnom betonskom izgradnjom, kao da smo prezreli i zaboravili sve ono što su naši preci postigli viševjekovnim posmatranjem i prilagođavanjem prirodi. Trend krčenja zelenih površina (upravo se uklanja šuma kod Oparen brijega), dovodi do mijenjanja pejzaža zbog kojeg smo uvršteni u UNESCO-vu listu zaštićene svjetske kulturne i prirodne baštine. Činjenica da nas ova organizacija prepoznaje kao očuvan komad planete Zemlje, utiče na percepciju Boke kao turističke destinacije.

Turizam može da postoji samo u sklopu održivog, tačnije – svjesnog i savjesnog, razvoja zajednice koja nudi neki turistički proizvod. To je razvoj koji ne negira pozitivne i korisne tekovine i tradicije, već ih njeguje i unapređuje. Za sada, biramo da proklamovanu dinamiku opštinskog razvoja sprovodimo na način kojim indirektno ističemo sopstvene slabosti.

Ukoliko ne zaustavimo trend izgradnje, uništićemo ono zbog čega turisti ovdje uopšte dolaze – resurse prirodnog i kulturnog nasljeđa.